2. Zadatak i ključna pitanja za uslove nastavnog procesa i učenja

2.1 Zadatak

Na početku ovog poglavlja nalaze se ključna pitanja. Nakon njih slijede pitanja za Vašu samoprovjeru koja nude detaljniji pristup različitim aspektima uslova učenja.

2.2 Ključna pitanja

• Koja znanja i vještine učenici već posjeduju?
• Koja znanja i vještine posjedujem ja?
• Kojih vanjskih uslova moram biti svjestan?
• Šta znam o učenicima kao pojedincima?
• Kojim elementima znanja i informacija učenici moraju raspolagati kako bi bili sposobni savladati nove zadatke pred njima?
• U odnosu na novu temu, koje (napredne) informacije, vještine i iskustva učenici već posjeduju? Šta je za njih novo, šta se ponavlja, šta je neophodno, a šta sporedno?
• Koje tehnike rada i učenja mogu očekivati da će učenici savladati, i kakva iskustva imaju s različitim metodama podučavanja i oblicima društvene interakcije?
• Koje pozitivne ili negativne stavove, navike, predrasude ili uvjerenja mogu ili moram očekivati?
• Kako mogu savladati poteškoće, barijere i otpor prema učenju?
• Jesam li u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir želju djece za učenjem, stanje njihovih osjećaja, njihovu otvorenost, potrebe pri učenju, očekivanja, interese, vannastavne aktivnosti i životne uslove?
• Koji su društveno-kulturalni uslovi i uticaji, a koji sistemi podrške važni za rad u učionici? Koju ulogu igraju roditelji, braća i sestre, vršnjaci ili drugi ljudi od psihološke važnosti?

• Šta znam o razredu?
• Koje osobine razreda moram uzeti u obzir i znati kako na njih reagovati?
• Kako želim, ili kako moram voditi razred (komunikacija, društveno ponašanje, poremećeni odnosi, itd.)?
• Kakva je atmosfera u razredu (kretanja u grupi, prijateljske veze, autsajderi, itd.)?
• Kojih se konvencija treba pridržavati (jezik, dužnosti, raspored sjedenja, pravila društvene interakcije, rituali, posebne prilike, ceremonije i zabave, itd.)?
• Koliko je velik razred i koja je njegova struktura (omjer učenica i učenika, multikulturalna raznolikost, itd.)?

• Koje opće iskustvo, vještine i znanja posjedujem?
• Do koje je mjere moje znanje nepotpuno – u odnosu na sadržaje i teme, ciljeve, odgovarajuće metode podučavanja i procese učenja?
• U kojim područjima želim i sam učiti (znanje, nastavne metode, profesionalne vještine, lični kvalitet, rutine, itd.)?
• Kojom se idejom o čovjeku vodim?
• Koji je teoretski okvir, ili pojednostavljena verzija teorije na kojoj se temelje moji postupci u nastavi?
• Kako bih opisao i klasificirao svoj odnos s učenicima?
• Gdje su moje lične granice što se tiče radnih sati, stresa, itd.? Kako iskorištavam vlastite radne kapacitete?
• Kako boljim planiranjem svog rada, kao i drugih aktivnosti mogu rasteretiti samog sebe?
• Kako upravljam vremenom koje imam na raspolaganju, i kako se nosim s izvorima stresa?

• Kako pokrivam vrijeme dana ili godine i raspoloživo vrijeme za predavanja?
• Kako je učionica osmišljena?
• Kako je opremljena škola: kvantitet i raznolikost prostorija, dostupni mediji, materijali, itd.?
• Koji je okvir omogućen u smislu školske kulture (zajednički projekti za različite starosne grupe, timski rad i timske obveze, saradnja s roditeljima, lokalnim vlastima ili stručnjacima za djecu s posebnim potrebama, itd.)?

• Empatija, privrženost (otvorenost prema osjećajima, mislima, stavovima i potrebama), dobronamjerno prihvatanje (lično poštovanje nezavisno o bilo kakvim uslovima), iskrenost, stabilnost, pouzdanost
• Vodstvo u duhu poštovanja i uvažavanja (emocionalna privrženost, induktivno rezonovanje, autoritativna kontrola, podrška društvene integracije i demokratije)

Odnosi i komunikacija u razredu

• Uzajamno razumijevanje
• Simetrični odnosi
• Zajedničko obrazovanje bez spolne diskriminacije
• Upoznavanje drugih ljudi
• Prijateljstvo
  • Verbalna i neverbalna komunikacija
  • Prihvatanje drugih perspektiva i stajališta
  • Samopercepcija i percepcija od strane drugih

Atmosfera sprječavanja sukoba

• Pravedna i brižna zajednica, zajednica onih koji uče, podjela odgovornosti (nastavnici i učenici – oba spola)
• Saradnja umjesto konkurencije
  • Društveno učenje
  • Pravila i konvencije
  • Meta-komunikacija i meta-interakcija
  • Ograničenja i podsticanje

Obrazovne mjere

• Razgovori o rješavanju sukoba
• „Okrugli sto“
• Igre
• Kooperativnost kao smjernica za modifikovanje ličnog ponašanja
• Korisne povratne informacije
• Pojedinačne odgovornosti
• Kazne
• Ophođenje s maltretiranjem i nasiljem u učionici ili školi

• Red je neophodan u svim okolnostima. Grupa bez reda i osnovnih pravila ne može biti demokratska.
• Ograničenja su neophodna. Pravila mogu biti pogrešna ili neprikladna. No, dok su važeća, moraju se poštovati. U svakom slučaju, mora postojati mogućnost njihove promjene.
• Od samog početka, djeca trebaju učestvovati u određivanju i sprovedbi pravila. Samo na taj način će se i identificirati s njima.
• Razredna zajednica ne može funkcionisati bez međusobnog povjerenja i poštovanja. U nekim slučajevima stvaranje takve atmosfere se može pokazati kao težak zadatak.
• Timski duh mora zamijeniti konkurenciju u učionici.
• Prijateljska atmosfera u učionici je od vitalnog značaja.
• Socijalne vještine nastavnika važna su osnova (demokratsko vodstvo, razvijanje osjećaja pripadnosti grupi, izgradnja odnosa, itd.).
• Grupna komunikacija stalno je prisutna realnost u demokratski vođenoj učionici.
• Učenike treba podsticati na istraživanje novog kako bi učili i na vlastitim greškama.
• Unutar postavljenih granica mora biti moguće ostvarivati slobode. Samo na taj način je moguće razviti individualnu odgovornost.
• Učenici će prihvatiti disciplinu i red i rado ih se pridržavati ukoliko im pomažu da se izraze, te ukoliko podržavaju razvijanje zadovoljavajućih odnosa i radnih uslova.

Nastavnici moraju voditi i pratiti razred. To je njihov zadatak. Oni moraju odlučivati o različitim stvarima, kao i sve kontrolisati. Ono što nastavnici ne bi smjeli raditi je pokušati kontrolisati i misaoni proces, kao i lični razvoj njihovih učenika. Posebno kroz obrazovanje za demokratiju i ljudska prava nastavnik postaje uzor svojim učenicima. Kako se nosi sa sukobima? Koju ideju čovjeka promoviše? Sljedeća lista može pomoći u određivanju vlastitog položaja. Međutim, jasno je da zavisno od nastavne situacije, općem raspoloženju, opasnim trenucima ili sastavu učeničke grupe, itd., može imati smisla odlučiti se za više autokratski ili više demokratski način predavanja. Općenito je važno napomenuti: moje poimanje nastavnika ostavit će utisak na moj svakodnevni rad s učenicima.

Odluči li nastavnik demokratičnije organizovati učionicu, to je povezano s velikim ciljem. Sljedeća tabela prikazuje korake koji se mogu poduzeti.

1. Koji je moj položaj u kojem aspektu?
2. Koji ću aspekt izabrati za sutra, za sljedeću sedmicu, za sljedeću godinu?
3. Kako kao nastavnik mogu djelovati da moja škola ima koristi od mog unapređenja procesa učenja?

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava i proces razvoja demokratske atmosfere ne može se odvijati samo u okviru učionice, već mora biti prisutan i na nivou cijele škole. U tom pogledu najbitniji je ključni igrač direktor.

Kao sastavni dio materijala o brazovanju za demokratiju i ljudska prava koje je objavilo Vijeće Evrope, “Demokratsko upravljanje školama” predlaže ključna područja rada i korake koji se trebaju poduzeti na putu do razvoja škole kao demokratske zajednice (vidi i Poglavlje 5 ovog dijela, Radni materijali 15-18).

Ta četiri ključna područja su:

1. Upravljanje, vodstvo, menadžment i javna odgovornost
2. Odgoj i obrazovanje usmjereno na sticanje vrijednosti
3. Saradnja, komunikacija i angažovanost: konkurentnost i samoodređenje
4. Učenička disciplina

Upravljanje, vodstvo, menadžment i javna odgovornost

Razne interesne grupe poput državnog zakonodavstva, lokalnih školskih odbora, sindikata, učenika i roditelja, kao i lokalnih zajednica postavljaju zahtjeve na vodstvo škole. Kako se školski direktor nosi sa tim izazovima? Koji oblik menadžmenta primjenjuje u školi? Je li vodstvo izgrađeno na konsenzusu i povjerenju ili ga odlikuje nepovjerenje i rivalstvo? Na koji način su podijeljene školske dužnosti? Kako vodstvo prihvaća različitost? Na koji način škola pokazuje odgovornost prema različitim interesnim grupama?

Odgoj i obrazovanje usmjereno na sticanje vrijednosti

Kako se vrijednosti poput demokratije, ljudskih prava i uvažavanja različitosti manifestuju u formalnom i neformalnom kontekstu škole? Na koji se način vrijednosti i društvene vještine promovišu kao preduslov za miroljubivu koegzistenciju u modernom globalizovanom društvu? Kako se te vrijednosti prosuđuju na nivou škole?

Saradnja, komunikacija i angažovanost: konkurentnost i samoodređenje

Škola nije odvojen entitet od ostatka društva ili stvarnog svijeta. Kakva je interna i eksterna komunikacija škole? Liči li škola više razdruženoj kompaniji ili predstavlja vrata u ostatak društva kroz svoje procese i načine komunikacije i angažovanosti? Koja je misao vodilja škole? Koliko je škola odlučna provoditi postavljene ciljeve u komunikaciji i otvaranju prema ostatku društva?

Učenička disciplina

U školi zajedno radi mnogo ljudi. Kakva pravila treba primijeniti za održavanje reda i discipline u demokratski upravljanim školama? Što učenike podstiče da se pridržavaju postavljenih pravila, i zbog čega im se suprotstavljaju? Vlada li u demokratskoj školi haos ako učenici ne slijede nikakva pravila?