Rad škole se može mjeriti i posmatranjem načina na koji se procesi obrazovanja za demokratiju i ljudska prava odražavaju u načinu na koji se njom upravlja. U svezi s tim se koristi pojam “demokratsko upravljanje školama”. U tom su kontekstu značajne dvije vrste procesa koji se međusobno moraju razlikovati:
Upravljanje | Administracija | |
---|---|---|
Otvorenostškole i obrazovnihsistema “Mi upravljamo stvarima ili bićima te ponašanjem koje ne može u potpunosti biti predviđeno“ |
Tehnička i instrumentalna dimenzija upravljanja “Mi upravljamo stvarima ili bićima te ponašanjem koje je lakše predvidjeti“ |
|
Mi pregovaramo, nagovaramo, cjenjkamo se, vršimo pritisak itd., jer nemamo punu kontrolu onih kojima upravljamo. | Mi upućujemo i nalažemo jer smatramo da imamo legitimnu moć to činiti. |
Menadžment stoga opisuje organizacijske aspekte te tehničku, kao i instrumentalnu dimenziju u školi ili odgojno-obrazovnom sistemu. Međutim, budući da škole uvode sve otvorenije procese koje obilježavaju različite složene potrebe i interese, pribjegava se upotrebi pojma „upravljanje” (Vijeće Evrope, Demokratsko upravljanje školama, 2007., str. 9).
Prednosti demokratskog upravljanja školama mogu se sažeti u sljedećim tačkama (ibid., str. 9):
- poboljšava disciplinu;
- smanjuje sukobe;
- čini školu konkurentnijom;
- osigurava trajnu demokratiju u budućnosti.
50. Za vrednovanje škole u odnosu na obrazovanje za demokratiju i ljudska prava predstavili smo pokazatelje u sklopu Radnog materijala 11.