Čitate zbirku I 2.1 Zadatak
Na početku ovog poglavlja nalaze se ključna pitanja. Nakon njih slijede pitanja za vašu samoprovjeru koja nude detaljniji pristup različitim aspektima uvjeta učenja.
2.2 Ključna pitanja
- Koja znanja i vještine učenici već posjeduju?
- Koja znanja i vještine posjedujem ja?
- Kojih vanjskih uvjeta trebam biti svjestan?
- Što znam o učenicima kao pojedincima?
- Kojim elementima znanja i informacija učenici trebaju raspolagati kako bi bili sposobni savladati nove zadatke pred njima?
- U odnosu na novu temu, koje (napredne) informacije, vještine i iskustva učenici već posjeduju? Što je za njih novo, što se ponavlja, što je neophodno, a što sporedno?
- Koje tehnike rada i učenja mogu očekivati da će učenici savladati, i kakva iskustva imaju s različitim metodama poučavanja i oblicima društvene interakcije?
- Koje pozitivne ili negativne stavove, navike, predrasude ili uvjerenja mogu ili trebam očekivati?
- Kako mogu prevladati poteškoće, barijere i otpor prema učenju?
- Jesam li u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir želju djece za učenjem, stanje njihovih osjećaja, njihovu otvorenost, potrebe pri učenju, očekivanja, interese, izvannastavne aktivnosti i životne uvjete?
- Koji su društveno-kulturalni uvjeti i utjecaji, a koji sustavi podrške važni za rad u učionici? Koju ulogu igraju roditelji, braća i sestre, vršnjaci ili drugi ljudi od psihološke važnosti?
2 - Radni materijal 1: Kako uzeti u obzir znanje i vještine učenika
- Što znam o razredu?
- Koje osobine razreda trebam uzeti u obzir i znati kako na njih reagirati?
- Kako želim, ili kako trebam voditi razred (komunikacija, društveno ponašanje, poremećeni odnosi, itd.)?
- Kakva je atmosfera u razredu (kretanja u grupi, prijateljske veze, autsajderi, itd.)?
- Kojih se konvencija valja pridržavati (jezik, dužnosti, raspored sjedenja, pravila društvene interakcije, rituali, posebne prilike, ceremonije i zabave, itd.)?
- Koliko je velik razred i koja je njegova struktura (omjer učenica i učenika, kulturalna raznolikost, itd.)?
2 - Radni materijal 2: Kako uzeti u obzir svoje znanje i vještine poučavanja
- Koje opće iskustvo, vještine i znanja posjedujem?
- Do koje je mjere moje znanje nepotpuno – u odnosu na sadržaje i teme, ciljeve, odgovarajuće metode poučavanja i procese učenja?
- U kojim područjima želim i sam učiti (znanje, metode poučavanja, profesionalne vještine, osobne kvalitete, rutine, itd.)?
- Kojom se idejom o čovjeku vodim?
- Koji je teorijski okvir, ili pojednostavljena verzija teorije na kojem se temelje moji postupci u nastavi?
- Kako bih opisao i klasificirao svoj odnos prema učenicima?
- Gdje su moje osobne granice što se tiče radnih sati, stresa, itd.? Kako iskorištavam vlastite radne kapacitete?
- Kako boljim planiranjem svog rada, kao i drugih aktivnosti mogu rasteretiti samog sebe?
- Kako upravljam vremenom koje imam na raspolaganju, i kako se nosim s izvorima stresa?
2 - Radni materijal 3: Razmatranje općih uvjeta učenja i poučavanja
- Kako pokrivam vrijeme dana ili školske godine i raspoloživo vrijeme za poučavanje?
- Kako je učionica osmišljena?
- Kako je opremljena škola: kvantiteta i raznolikost prostorija, dostupni mediji, materijali, itd.?
- Koji je okvir omogućen u smislu školske kulture (zajednički projekti za različite dobne skupine, timski rad i timske obveze, suradnja s roditeljima, lokalnim vlastima ili stručnjacima za djecu s posebnim potrebama, itd.)?
2 - Radni materijal 4: Koji su moji temeljni stavovi prema učenicima?
- Empatija, privrženost (otvorenost prema osjećajima, mislima, stavovima i potrebama), dobronamjerno prihvaćanje (osobno poštovanje neovisno o bilo kakvim uvjetima), iskrenost, stabilnost, pouzdanost
- Vodstvo u duhu poštovanja i uvažavanja (emocionalna privrženost, induktivno rezoniranje, autoritetna kontrola, podrška društvene integracije i demokracije)
Odnosi i komunikacija u razredu
- Uzajamno razumijevanje
- Simetrični odnosi
- Zajedničko obrazovanje bez spolne diskriminacije
- Upoznavanje jedni drugih
- Prijateljstvo
- Verbalna i neverbalna komunikacija
- Razumijevanje za druge perspektive i stajališta
- Samopercepcija i percepcija od strane drugih
Atmosfera sprječavanja sukoba
- Pravedna i brižna zajednica, zajednica onih koji uče, podjela odgovornosti (nastavnici i učenici – oba spola)
- Suradnja umjesto konkurencije
- Društveno učenje
- Pravila i konvencije
- Meta-komunikacija i meta-interakcija
- Ograničenja i poticanje
Odgojno-obrazovne mjere
- Razgovori o rješavanju sukoba
- “Okrugli stol”
- Igre
- Suradnja kao smjernica za modificiranje osobnog ponašanja
- Korisne povratne informacije
- Pojedinačne odgovornosti
- Kazne
- Ophođenje s maltretiranjem i nasiljem u učionici ili školi
2 - Radni materijal 5: Preispitivanje discipline i reda s demokratskog stajališta
- Red je neophodan u svim okolnostima. Skupina bez reda i temeljnih pravila ne može biti demokratska.
- Ograničenja su nužna. Pravila mogu biti pogrešna ili neprikladna. No, dok su važeća, treba ih se poštivati. U svakom slučaju, treba postojati mogućnost njihove promjene.
- Od samog početka, djeca trebaju sudjelovati u određivanju i provedbi pravila. Samo na taj način će se i identificirati s njima.
- Razredna zajednica ne može funkcionirati bez uzajamnog povjerenja i poštovanja. U nekim se slučajevima stvaranje takve atmosfere može pokazati kao težak zadatak.
- Timski duh treba zamijeniti konkurenciju u učionici.
- Prijateljska atmosfera u učionici od vitalnog je značaja.
- Socijalne vještine nastavnika važna su osnova (demokratsko vodstvo, razvijanje osjećaja pripadnosti skupini (razredu), izgradnja odnosa, itd.).
- Grupna komunikacija stalno su prisutna realnost u demokratski vođenoj učionici.
- Učenike treba poticati na istraživanje novoga kako bi učili i na vlastitim greškama.
- Unutar postavljenih granica treba biti moguće ostvarivati slobode. Samo je na taj način moguće razviti individualnu odgovornost.
- Učenici će prihvatiti disciplinu i red i rado ih se pridržavati ukoliko im pomažu da se izraze, te ukoliko podržavaju razvijanje zadovoljavajućih odnosa i radnih uvjeta.
2 - Radni materijal 6: Preispitivanje uloge nastavnika s demokratskog stajališta
Nastavnici trebaju voditi i pratiti razred. To je njihov zadatak. Oni trebaju odlučivati o različitim stvarima, kao i sve kontrolirati. Ono što nastavnici ne bi smjeli raditi jest pokušati kontrolirati i misaoni proces, kao i osobni razvoj njihovih učenika. Osobito u Odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nastavnik postaje uzor svojim učenicima. Kako se nosi sa sukobima? Koju ideju čovjeka promiče? Sljedeća lista može pomoći u određivanju vlastitog položaja. Međutim, jasno je da ovisno o nastavnoj situaciji, općem raspoloženju, opasnim trenucima ili sastavu učeničke grupe, itd., može imati smisla odlučiti se za više autokratski ili više demokratski način poučavanja. Općenito je važno napomenuti: moje poimanje nastavnika ostavit će utisak na moj svakodnevni rad s učenicima.
| Nastavna situacija | ||
| Pretežito autokratska | Ja | Pretežito demokratska |
| Vladar |
|
Vođa |
| Oštar glas |
|
Prijateljski glas |
| Naredba |
|
Savjet, molba |
| Moć |
|
Utjecaj |
| Pritisak |
|
Sugestija |
| Zahtjev za udovoljavanjem |
|
Pridobivanje suradnje |
| Nametanje zadataka |
|
Predlaganje ideja |
| Učestalo kritiziranje |
|
Često ohrabrivanje |
| Često kažnjavanje |
|
Česta podrška i pomoć |
| “Kažem ti!” |
|
“Razgovarajmo o tome” |
| “Ja odlučujem, ti slušaš!” |
|
“Predložit ću nešto i pomoći ti da odlučiš” |
| Isključiva odgovornost za grupu |
|
Podijeljena odgovornost s grupom i u grupi |
2 - Radni materijal 7: Kako razviti demokratsku atmosferu u razredu
Odluči li nastavnik demokratičnije organizirati razred, to je povezano s velikim ciljem. Sljedeća tablica prikazuje korake koji se mogu poduzeti.
- Koja su moja stajališta u kojim aspektima?
- Koji ću aspekt izabrati za sutra, za sljedeći tjedan, za sljedeću godinu?
- Kako kao nastavnik mogu djelovati da moja škola ima koristi od mog unapređenja procesa učenja?
| Kratkoročni ciljevi | Srednjoročni ciljevi | Dugoročni ciljevi |
| Nastavnik smanjuje iskazivanje ekstremnog autoriteta | Nastavnik razvija praksu dvosmjerne komunikacije | Uzajamno razumijevanje između učenika i nastavnika |
| Nastavnik navodi razloge odabira sadržaja i nastavnih materijala | Nastavnik nudi alternativne sadržaje i nastavne materijale | Učenici i nastavnik zajedno planiraju nastavne sate |
| Nastavnik objašnjava učenicima ciljeve učenja | Nastavnik predstavlja učenicima alternativne ciljeve učenja | Učenici i nastavnik zajedno biraju ciljeve učenja |
| Nastavnik navodi razloge odabira metoda poučavanja | Nastavnik predstavlja alternativne mogućnosti metoda poučavanja | Učenici i nastavnik zajedno odlučuju o metodama poučavanja |
| Nastavnik navodi razloge svojih ocjena za učenička postignuća | Nastavnik objašnjava probleme u ocjenjivanju | Samoprocjenjivanje učenika |
| Uvod u demokratske načine rješavanja sukoba | Nastavnik prestaje koristiti moć autoriteta u rješavanju sukoba | Rješavanje sukoba sredstvima međusobne suradnje i komunikacije |
| Nastavnik objašnjava načela organizacije rada u učionici | Uzimaju se u obzir prijedlozi učenika u organizaciji rada | Učenici sudjeluju u odlukama o organizaciji rada u učionici |
2 - Radni materijal 8: Kako razviti školu kao demokratsku zajednicu
Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i proces razvoja demokratske atmosfere ne može se odvijati samo u okviru razreda, već treba biti prisutan i na razini cijele škole. U tom je pogledu najbitniji ključni igrač ravnatelj.
U materijalima Vijeća Europe o odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, te u knjizi “Demokratsko upravljanje školama” predlažu se ključna područja rada i koraci koji se trebaju poduzeti na putu do razvoja škole kao demokratske zajednice (vidi i Poglavlje 5 ovog dijela, Radni materijali 15-18).
Ta četiri ključna područja su:
- Upravljanje, vodstvo, menadžment i javna odgovornost
- Odgoj i obrazovanje usmjereno na stjecanje vrijednosti
- Suradnja, komunikacija i angažiranost: konkurentnost i samoodređenje
- Učenička disciplina
Upravljanje, vodstvo, menadžment i javna odgovornost
Razne interesne skupine poput državnog zakonodavstva, lokalnih školskih odbora, sindikata, učenika i roditelja, kao i lokalnih zajednica postavljaju zahtjeve na vodstvo škole. Kako se ravnatelj nosi s tim izazovima? Koji oblik menadžmenta primijenjuje u školi? Je li vodstvo izgrađeno na konsenzusu i povjerenju ili ga odlikuje nepovjerenje i rivalstvo? Na koji su način podijeljene školske dužnosti? Kako vodstvo prihvaća različitost? Na koji način škola pokazuje odgovornost prema različitim interesnim skupinama?
Odgoj i obrazovanje usmjereno na stjecanje vrijednosti
Kako se vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i uvažavanja različitosti manifestiraju u formalnom i neformalnom kontekstu škole? Na koji se način vrijednosti i društvene vještine promiču kao preduvjet za miroljubiv suživot u modernom globaliziranom društvu? Kako se te vrijednosti prosuđuju na razini škole?
Suradnja, komunikacija i angažiranost: konkurentnost i samoodređenje
Škola nije odvojen entitet od ostatka društva ili stvarnog svijeta. Kakva je interna i eksterna komunikacija škole? Nalikuje li škola više razdruženoj kompaniji ili predstavlja vrata u ostatak društva kroz svoje procese i načine komunikacije i angažiranosti? Koja je misao vodilja škole? Koliko je škola odlučna provoditi postavljene ciljeve u komunikaciji i otvaranju prema ostatku društva?
Učenička disciplina
U školi zajedno radi mnogo ljudi. Kakva pravila valja primijeniti za održavanje reda i discipline u demokratski upravljanim školama? Što učenike potiče da se pridržavaju postavljenih pravila, i zbog čega im se suprotstavljaju? Vlada li u demokratskoj školi kaos ako učenici ne slijede nikakva pravila?
