Što nam je zajedničko, a što nije
Odgojno-obrazovni ciljevi | U plenarnoj raspravi, učenici razumijevaju da Europa ima raznolike karakteristike. Razmišljaju o tome da europljani imaju mnogo toga zajedničko ali su različiti jedni od drugih. |
Zadaci za učenike | Učenici gledaju na sliku fizičke karte. Učitelj ih potiče na raspravu oko sličnosti i različitosti u a) geografskom b) društvenom kontekstu. Učenici raspravljaju društvene razlike u Europi i pokušavaju naći rješenja za dijalog i uzajamno razumijevanje. |
Nastavni materijali | Slika fizičke karte, portreti zemalja, ploča ili preklopnik, komadići papira. |
Metode | Plenarna rasprava, grupni rad. |
Opis lekcije
Učenici sjedaju u krug. Učenici prezentiraju fotografije svojih fizičkih karti. Zadatak je učenika da gledaju te slike i razmišljaju o sličnostima i različitostima na karti. Trebali bi odgovoriti na pitanja kao što su:
- Koji dijelovi Europe imaju visoke planine?
- Gdje su najduže rijeke?
- Koje zemlje imaju sličan reljef?
- U kojim zemljama ljudi govore sličnim jezikom?
- Koje zemlje graniče na moru?
Koriste portrete svojih zemalja kako bi prikupili informacije. Predstavljaju svoju zemlju u obliku prezentacije ili u obliku igrokaza.
U drugom koraku učitelji uvode novi set pitanja kako bi započeli novu diskusiju. Osim prirodnih i zemljopisnih sličnosti i razlika, postoje druge razlike u Europi, kao što su društvene razlike ili fenomeni kao što su predrasude. Učitelj motivira učenike da izražavaju svoje misli o društvenim razlikama postavljajući pitanja poput:
- Postoje li siromašne i bogate zemlje u Europi? Koje su bogate? Koje su siromašne?
- Je li je život teži u nekim zemljama nego u drugima? Zašto?
- Zašto mnogi ljudi napuštaju svoje zemlje kako bi živjeli negdje drugdje? Koji su razlozi za tako nešto?
Nakon što su sakupljena razmišljanja učenika o različitostima i sličnostima koja nisu geografska, učenici posjedaju u grupe od četvoro kako bi došli do novih ideja kako stvoriti razumijevanje tih društvenih različitosti u Europi bez poricanja nacionalnih identiteta, podupirući time interkulturni dijalog. Zapisuju svoje ideje na listiće papira i prezentiraju svoje ideje pred razredom. Nakon toga zaljepljuju te papiriće pokraj fotografija na fizičkoj karti (ovo pomaže vizualizaciji).