Stvari koje su nam zajedničke i koje nijesu
Vaspitno-obrazovni ciljevi | U plenarnoj raspravi, učenici shvataju da Evropa ima raznolike karakteristike. Razmišljaju o tome kako evropljani imaju mnogo toga zajedničkog, ali su takođe i veoma različiti jedni od drugih. |
Nastavni zadaci | Učenici gledaju sliku fizičke karte. Nastavnik ih podstiče na raspravu oko sličnosti i razlike u a) geografskom i b) društvenom kontekstu. Učenici raspravljaju o društvenim razlikama u Evropi i pokušavaju da nađu rješenja za dijalog i uzajamno razumijevanje. |
Nastavni materijali | Slika fizičke karte, portreti zemalja, tabla ili flip chart, komadići papira. |
Metodi | Plenarna rasprava, grupni rad. |
Opis lekcije
Učenici sjedaju u krug. Učenici prikazuju fotografije svojih fizičkih karata. Zadatak učenika jeste da gledaju te slike i razmišljaju o sličnostima i razlikama na karti. Trebali bi da odgovore na pitanja kao što su:
- Koji dijelovi Evrope imaju visoke planine?
- Koje su najduže rijeke?
- Koje zemlje imaju sličan reljef?
- U kojim zemljama ljudi govore sličnim jezikom?
- Koje se zemlje graniče na moru?
Učenici koriste portrete svojih zemalja kako bi prikupili informacije. Predstavljaju svoju zemlju u obliku prezentacije ili u obliku igrokaza.
Kao drugi korak, nastavnici uvode novi niz pitanja kako bi započeli novu diskusiju. Osim prirodnih i geografskih sličnosti i razlika, postoje druge razlike u Evropi, kao što su društvene razlike ili fenomeni kao što su predrasude. Nastavnik motiviše učenike da izražavaju svoje misli o društvenim razlikama postavljajući pitanja poput:
- Postoje li siromašne i bogate zemlje u Evropi? Koje su bogate? Koje su siromašne?
- Je li je život teži u nekim zemljama nego u drugima? Zašto?
- Zašto mnogi ljudi napuštaju svoje zemlje kako bi živjeli negdje drugo? Koji su za to razlozi?
Pošto što su sakupljena razmišljanja učenika o razlikama i sličnostima koje nijesu geografske, učenici sjedaju u grupe od četvoro kako bi došli do novih ideja kako da se dođe do razumijevanja tih društvenih različitosti u Evropi bez poricanja nacionalnih identiteta, a čime bi se osnažio interkulturalni dijalog. Zapisuju svoje ideje na listiće papira i prezentiraju ih pred razredom. Nakon toga lijepe te papiriće pored fotografija na fizičkoj karti (ovo pomaže vizualizaciji).