1. Kako stranke odražavaju društvene podjele?
Radni list za učenike 3.5 i raspravava
- Koje podjele postoje u našem društvu?
- Kako stranke u našoj zemlji odražavaju te podjele?
- Koje su odluke i kompromisi donijeti?
2. Pluralizam
- Koje interesne grupe i NVO postoje u politici?
- Koji su interesi dobro organizovani? Koji nijesu?
3. Postizanje kompromisa
U demokratskim sistemima pluralizam stvara potrebu za kompromisom. O tome postoje različiti stavovi:
- Sa gledišta pojedinačnih igrača: kompromis je cijena koju treba platiti za moć. Dobre ideje se razvodne do drugog najboljeg rješenja.
- S opšteg gledišta: pluralizam podstiče na takmičenje: igrači provjeravaju jedni druge i osiguravaju da ni jedan od njih ne postane previše moćan. Pluralizam u društvu ima isti učinak kao i ravnoteža ovlašćenja u ustavu.
- Gledano iz perspektive postizanja rezultata: pluralizam rađa potrebu za stvaranjem kompromisa. Ekstremne odluke su rijetke. To je podrška društvenoj koheziji.
- Koji od ovih stavova se potvrđuju u stvarnom životu, npr. u konkretnim slučajevima?
4. Upoređivanje demokratije i diktature
Radni list za učenike 3.4
- Kako demokratije i diktature rješavaju različite interese i gledišta?
- Kakve su odluke donijete? (kriterijumi za poređenje: uključivanje interesa, djelotvornost, izražavanje kritike, uloga medija.)
5. Dvije dimenzije politike
Maks Veber:13
- „Politiku možemo uporediti s polaganim i energičnim bušenjem rupa u debelim daskama sa strašću i dobrom procjenom.”
- „Ko god je aktivan u politici teži za sticanjem moći.”
- Kako smo doživjeli dvije dimenzije politike u ovoj jedinici?
- Kako politički akteri u našoj državi uspijevaju da uravnoteže te dvije dimenzije?
13. Max Weber, „Politika kao poziv“ (Politics as a Vocation), str. 2, 34 (www.sscnet.ucla.edu/polisci/ethos/Weber-vocation.pdf); citate je redigovao autor.