Kako bi trebalo upravljati školom?
Obrazovni ciljevi | Učenici mogu definirati kriterije koji se tiču toga kako bi se trebalo vladati školom i o ulozi Vijeća učenika u tom procesu. |
Učenički zadaci | Učenici raspravlju kako bi radio njihov idealni Učenički parlament. |
Sredstva |
Upitnik za svakog učenika (materijal za učenike 9.3), veliki komad papira i flomasteri za svaku grupu od 4 do 6 učenika. |
Metode | Prezentacije, individualni i rad u manjim grupama. Razredna rasprava. |
Osnovne informacijeI mladi su također građani. Oni imaju pravo učestvovati u odlučivanju o stvarima koje se tiču njih i njihove zajednice. To se također odnosi i na njihovu školu. Mehanizmi koji omogućavaju učenicima da učestvuju u upravljanju školom ne samo da pomažu mladima da ostvare svoja prava, nego im pomažu i da nauče nešto više o demokratskim procesima. Samo ustrojstvo i funkcioniranje tih mehanizama, međutim, otvoreno je pitanje. Neki smatraju da je za svaku školu važno da ima svoj zasebni učenički parlament, dok drugi tvrde da to nije neophodno i da postoje i drugi načini da se učenici uključe u upravljanje školom. Čas bi trebao početi materijalima koje su učenici pripremili za domaći rad. Ovisno o raznovrsnosti njihovog materijala i potrebi za raspravom, vremenski okvir će se možda morati proširiti na još jedan čas. Kako postoje ograničenja u tom pogledu, nastavnik može prikupiti učeničke radove i dati im pismenu povratnu informaciju. Nastavnik bi se, međutim, morao pobrinuti da učenički radovi dobiju pažnju koju zaslužuju. |
Lekcija
Učenici započinju čas predstavljanjem rezultata njihovih anketa koje pokazuju šta misle njihove porodice i prijatelji o odgovornostima građana. Učenici raspravljaju o svojim rezultatima.
Nastavnik uvodi novu temu pozivajući se na učeničke materijale, ukoliko je potrebno, te pitajući učenike što misle o tome koliko dobro radi njihov učeničko vijeće ili učenički parlament. Ako u tom trenutku ne postoji oblik predstavljanja učenika u školi, nastavnik bi ih trebao pitati znaju li neku školu u kojoj on postoji i, ako znaju, u kojem obliku.
Nastavnik daje učenicima zadatak da zamisle idealni učenički parlament, tj. grupu demokratski izabranih učenika koji zastupaju interese svih učenika u školi.
Nastavnik im daje upitnik (materijal za učenike 9.3) koji učenici samostalno popunjavaju.
Nastavnik potom dijeli razred na grupe od po četiri do šest učenika. Učenicima u grupama ostavlja se nešto vremena da uporede odgovore na upitnik i da jedni drugima postave dodatna pitanja. Nakon toga svaka grupa dobije veliki list papira i nekoliko flomastera. Zadatak grupa je osmisliti statut idealnog učeničkog parlamenta. Nastavnik bi trebao objasniti šta je statut i dati neke primjere vrsta pravila za koja mogu očekivati da će se naći u statutu učeničkog parlamenta.
Nakon što završe, grupe prezentiraju svoje rezultate ostatku razreda i razgovaraju o pitanjima koja se time otvaraju; na primjer:
- Koliko bi vlasti trebali imati učenici, a koliko direktor i nastavnici?
- Ko bi trebao imati zadnju riječ u donošenju odluka koje se tiču upravljanja školom?
- Može li škola predstavljati demokratski sistem?
Na kraju bi učenici trebali održati zajedničku prezentaciju direktoru škole i iznijeti mu neke konkretne prijedloge kad je riječ o njihovoj školi, naravno, ukoliko to žele.
Za domaću zadaću učenici bi trebali provesti anketu među porodicom i prijateljima i pitati ih sljedeće:
- Mislite li da bi svaka škola u državi trebala imati učenički parlament? Zašto, odnosno zašto ne?
Učenici bi trebali predstaviti rezultate ankete na početku sljedećeg časa.